Trik sa sokom od kiselog višnje: brži oporavak snage, niži IL‑6
Sažetak: Maratonci i dizači tegova se zaklinju na sok od kiselog višnje za oporavak, a placebo‑kontrolisana studija je testirala ovu pretpostavku. Kod 20 trkača izometrijska snaga se oporavila značajno brže (P=0.024), dok su IL‑6, CRP i urinska kiselina pali, a antioksidativni status bio otprilike 10 % viši. Kreatin kinaza, LDH i bol u mišićima nisu se značajno promenili, pa je slika složenija od marketinškog hype‑a. Evo šta je studija radila, šta je otkrila i ko bi mogao imati najviše koristi.
Maratonci se zaklinju na ovaj napitak, a sve više dizača tegova imituje njihov pristup: par boca soka od kiselog višnje oko brutalnog takmičenja. Studija iz 2010. godine, objavljena u Scandinavian Journal of Medicine & Science in Sports, testirala je ovu praksu u placebo‑kontrolisanom eksperimentu. Rezultati su bili mešoviti – snaga se vraćala brže i ključni markeri upale su padali, ali neki od onih koje bismo najviše očekivali da se promene, nisu.
Šta je studija radila
Rad je objavljen pod naslovom "Influence of tart cherry juice on indices of recovery following marathon running" (Howatson G, et al.). Record na PubMed‑u možete pronaći ovde.
Dvadeset rekreativnih maratonaca podelili su se u dve grupe – one koje su uzimale sok od višnje i one koje su dobijale placebo. Grupa koja je pila višnje konzumirala je dva puta po 8 fl oz (≈240 mL) Montmorency soka od kiselog višnje (CherryPharm) – jedna flašica ujutru, druga posle podne. To su radili pet dana pre maratona, na dan takmičenja i još 48 h nakon završetka. Placebo je bio koncentrat voćnog ukusa razblažen vodom.
Svaka flašica sadržavala je sok otprilike 50‑60 višnjih plodova, najmanje 600 mg fenolnih jedinjenja, najmanje 40 mg antocijana i 32 g ugljenih hidrata. Istraživači su merili markere oštećenja mišića, upale, antioksidativnog statusa i oksidativnog stresa pre i posle trke.
Rezultati (sa konkretnim brojkama)
Snaga se vraćala brže. Izometrijska snaga se značajno brže oporavila u grupi koja je pila višnje (P=0.024). Za sportiste koji moraju da se vrate u trening u roku od nekoliko dana, ovo je najvažniji rezultat.
Markeri upale su bili niži. U grupi koja je pila višnje zabeleženo je smanjenje:
- IL‑6 (P<0.001)
- C‑reaktivnog proteina (CRP) (P<0.01)
- Urinacene kiseline (P<0.05)
Antioksidativni status je bio veći. Ukupni antioksidativni status (TAS) bio je otprilike 10 % viši u grupi koja je pila višnje u odnosu na placebo u svim merenjima posle suplementacije (P<0.05).
Lipidska peroksidacija bila je niža posle 48 h. TBARS, marker oksidativnog stresa, bio je niži u grupi koja je pila višnje nakon 48 h (P<0.05).
Šta se NIJE promenilo
Priča o višnjama nije toliko čista koliko marketinška kampanja sugeriše. Prema radu, nijedan drugi indeks oštećenja mišića nije se značajno razlikovao između grupa. To znači da:
- Kreatin kinaza (CK) nije bila značajno drugačija.
- Laktatdehidrogenaza (LDH) nije bila značajno drugačija.
- Bol u mišićima nije bila značajno drugačija.
- Protein karbonil – još jedan marker oksidativnog stresa – takođe nije pokazao razliku.
Dakle, sok od višnje nije učinio trkače manje bolnim niti je smanjio uobičajene krvne markere oštećenja mišića. Snaga se oporavila brže i upalni markeri su pali, ali tvrdnje o „manjem oštećenju“ i „manjem bolu“ nisu podržane ovim ispitivanjem.
Zašto to može da funkcioniše
Autori zaključuju da sok od kiselog višnje izgleda kao izvodljiv način za pomoć oporavku posle intenzivnog vežbanja. Predloženi mehanizam je povećanje ukupnog anti‑oksidativnog kapaciteta, plus smanjenje upale i lipidne peroksidacije, što posredno olakšava povrat mišićne funkcije. Kiseli višnje su bogate fenolnim jedinjenjima i antocijanima, a svaka flašica u ovoj studiji nosila je najmanje 600 mg fenola i 40 mg antocijana.
Podaci podržavaju ovu priču: viši TAS, niži IL‑6, CRP i urinska kiselina, niži TBARS posle 48 h i brži povrat snage. Studija ne može dokazati uzročnost, već samo pokaže korelaciju.
Ograničenja koja treba da znate
- Mali uzorak. Istraživano je samo 20 trkača, pa je potrebno pažljivo tumačiti rezultate dok se ne replikiraju.
- Trkači, ne dizači. Učesnici su rekreativni maratonci; prenosivost na sportove snage nije potvrđena.
- Jedan proizvod, jedan protokol. Rezultati važe za specifičan Montmorency miks, određenu dozu i raspored.
- Mešoviti ishodi. Bol, CK i LDH nisu se promenili, pa „brži oporavak“ ovde uglavnom podrazumeva snagu i upalne markere.
- Šećer je prisutan. Svaka flašica sadrži 32 g ugljenih hidrata, što je značajno ako pratite unos šećera.
Upozorenje o gušenju upale
Ovo je tema debate u sportskim naukama, a ne zaključak radova. Neki istraživači tvrde da su upala i oksidativni stres deo signalizacije koja podstiče adaptacije na trening. Stalno „gušenje“ tih procesa tokom redovnih blokova treninga možda nije poželjno. Ova studija nije testirala dugoročne adaptacije, pa ne može rešiti pitanje. Razuman zaključak je da sok od višnje može biti koristan za povremene, visokostresne događaje, a ne za svakodnevnu upotrebu u svim fazama treninga.
Praktični zaključci
Doza: Studija je koristila dve flašice od po 8 fl oz (≈240 mL) dnevno, jednu ujutru i jednu popodne.
Vreme uzimanja: Počnite oko 5 dana pre intenzivnog napora, nastavite na sam dan i još 48 h nakon.
Ugljeni hidrati: Svaka flašica sadrži 32 g ugljenih hidrata, što znači da dve flašice znatno doprinose dnevnom unosu.
Ko bi mogao imati najviše koristi: Izdržljivi sportisti i dizači koji se suočavaju sa jednim izuzetno napornim događajem – trkom, takmičenjem ili brutalnim blokom sesija. Oni mogu ceniti brži povrat snage i niže markere upale.
Ko bi mogao preskočiti: Svi koji očekuju manje bola, jer studija nije pokazala značajnu razliku u tome. Takođe oni koji pažljivo prate unos šećera ili ugljenih hidrata, i oni koji ne žele da guše upalu tokom redovnih faza treninga. Ako imate medicinski problem, prvo se posavetujte sa stručnjakom.
Zaključak
Trik sa sokom od kiselog višnje ima stvarne podatke iza sebe, ali ti podaci su uži od hype‑a. Kod 20 maratonaca sok od kiselog višnje je doveo do bržeg povratka izometrijske snage (P=0.024), nižeg IL‑6 (P<0.001), CRP (P<0.01) i urinske kiseline (P<0.05), i otprilike 10 % višeg antioksidativnog statusa. Nije značajno promenio CK, LDH niti bol. To je obećavajući, događaj‑usmeren alat, a ne magična pilula.
Izvor: Howatson G, et al. Scand J Med Sci Sports. 2010;20(6):843‑52. PubMed | DOI